RADNI PLAN PROIZVODNJE MEDIJSKOG SADRŽAJA – SINOPSIS EMISIJA
Epizoda #01 – O NAMA – eRadio za drugu šansu (David Međurečan)
Znate li da povratnice i povratnike s odsluženja kazne zatvora ubrajamo u ranjive skupine društva?
Jeste li razmišljali o poteškoćama i problemima s kojima se susreću prilikom reintegracije u zajednicu?
Koje su njihove mogućnosti na tržištu rada?
Što zajednica čini kako bi potpomogla njihov nastavak života na društveno prihvatljiv način?
Koja je uloga medija, odnosno, medija zajednice u potpori društvenom uključivanju?
Odgovorima na ta i na neka druga pitanja, bavimo se u inovativnom i inkluzivnom projektu „eRadio za drugu šansu“ Sveučilišta Sjever. Projekt „eRadio za drugu šansu“, samostalni je projekt Sveučilišta Sjever koje nastupa u svojstvu neprofitnog medijskog proizvođača, s obzirom da ciljna skupina većinom obuhvaća studente – novinare internetskog studentskog Radio Pressedana. Ovaj projekt nastoji razviti inkluzivne potencijale medija zajednice za društveno uključivanje kroz osnaživanje kapaciteta novinara i povećanu kvalitetu medijskih sadržaja studentskog internetskog Radio Pressedana, povećanje vidljivosti ranjive skupine povratnica i povratnika s odsluženja kazne zatvora u zajednicu. U ovoj uvodnoj emisije autorica i voditeljica projekta, docentica Željka Bagarić, izložit će nam detaljno obilježja našeg projekta te reći nešto više i o ostalim članovima projektnog tima.
Ovim projektom nije predviđeno live emitiranje, nego će se sav proizvedeni radijski, medijski sadržaj objavljivati u obliku podcasta ponajprije na web stranici projekta, a također, i na YouTube kanalu Pressedana i drugim komunikacijskim kanalima Sveučilišta Sjever. Važno je reći i to da će za sve podcaste biti omogućena pristupačnost osobama s oštećenjem sluha.
Poštovani slušatelji, pozivamo vas da pratite naše podcaste. Javite nam svoje dojmove i mišljena putem stranice projekta. Lijep pozdrav, i do slušanja, Vaš voditelj David Međurečan.
Epizoda #02 – U FOKUSU – COVID 19 u zatvorima (Anita Šulentić)
Do trenutka objave ove emisije, svijet se još uvijek nalazi u javnozdravstvenoj krizi i izvanrednom stanju zbog pandemije uzrokovane SARS-CoV-2. Prema podacima Global Prison Trends-a iz 2020. godine, više od 11 miljjuna ljudi se nalazi u zatvorima, a popunjenost veću od 110% kapaciteta je prijavilo 102 države. Težina problema povezanih s kršenjem ljudskih prava koja proizlaze iz rastuće prekapacitiranosti kaznenih ustanova produbljuje se zbog dodatnih poteškoća u naporima u pogledu pokušaja preveniranja i kontrole nad izbijanjem bolesti COVID 19 u zatvorima. Jer, zatvori u najvećem broju slučajeva, ne mogu osigurati uvjete fizičke distance između osoba (1,5 – 2 m), odgovarajuće prostorije za individualnu izolaciju niti su u mogućnosti osigurati odvojene prostorije za grupni smještaj pozitivno identificiranih pacijenata. Neke zemlje su u borbi protiv COVID-19 ranije otpustile iz zatvora određene skupine zatvorenika, neke su smanjile prijem novih kažnjenika.
U cilju očuvanja zdravlja osoba lišenih slobode i zatvorskog osoblja i provođenja pojačanih epidemioloških mjera, u svim hrvatskim kaznenim ustanovama su od ožujka 2020. godine zabranjeni svi vanjski posjeti i izlasci zatvorenika, te otkazane ili bitno smanjene grupne aktivnosti unutar zatvorskog sustava. Kako većinu navedenih projekata provode vanjski stručnjaci iz različitih nevladinih udruga i organizacija civilnog društva i vjerskih organizacija uz pomoć vanjskih stručnjaka pomažućih djelatnosti, to su svi projekti do daljnjega stavljeni u stanje mirovanja. Međutim, u izrazito teškom položaju su se našle i zatvorske knjižnice, u kontekstu zabrane provođenja aktivnosti usmjerenih na povećanje životnih vještina i znanja, osobni rast i razvoj te poboljšanje kvalitete života zatvorenika i maloljetnika. U ovoj emisiji se bavimo navedenom problematikom u kontekstu hrvatskog zatvorskog sustava. Uredila i vodila Anita Šulentić.
Epizoda #03 – U FOKUSU – Zatvorenice i izdržavanje kazne zatvora 1 i
Epizoda #04 – U FOKUSU – Zatvorenice i izdržavanje kazne zatvora 2 (Petra Kuhar)
Rad u zatvoru jedan je od najzahtjevnijih poslova. Na prvom je mjestu zadaća zatvorskog osoblja organizirati zatvore tako da se društvo zaštiti od opasnih počinitelja kaznenih djela. Zatvorsko osoblje treba organizirati zatvore tako da budu sigurna mjesta kako za svakog zatvorenika, tako i za zaposlenike. Siguran zatvor ne znači samo zid i nadzor, nego i stručan rad, komunikaciju, pravednost i dosljednost pri postupanju. Stoga, javnost i oni koji kreiraju medije i odnose s javnošću moraju uzeti u obzir niz čimbenika koji okružuju rad zatvorskog sustava. Rad u ovoj službi je težak, često uključuje balansiranje između suprotstavljenih prioriteta te upravljanje rizikom. Zatvorski je sustav osmišljen kako bi se zaštitila javnost, držeći osuđenike sigurnima, pokušavajući smanjiti rizik od ponavljanja kaznenog djela. Međutim, dojam je da se o problemima u vezi s funkcioniranjem zatvorskog sustava u javnosti nerado govori. Većinu ljudi obično ne zanimaju problemi s kojima se zatvorenici suočavaju jer su po njima dobili ono što su zaslužili. S druge strane, neka su istraživanja pokazala da građani u velikom broju smatraju da je život u zatvoru lak, što onda dovodi do pritiska javnosti na sudove i povećanog kažnjavanja kaznom zatvora.
Stoga, da bismo javnosti približili i educirali ih o radu zatvorskog sustava, u ovoj radijskoj emisiji na radiju Pressedan u sklopu projekta “eRadio za drugu šansu” govorit ćemo o Upravi za zatvorski sustav i probaciju te kako Uprava funkcionira, koje poslove obavlja i koje sve probacijske urede, zatvore, kaznionice, odgojne zavode i centre obuhvaća unutar svog djelokruga rada. Također, u radijskoj emisiji dotaknut ćemo se i kaznionice u Požegi kao jedine kaznionice za žene u RH. Između ostaloga, zanimaju nas i primjeri programa izvršavanja kazne zatvora, primjeri dobre prakse u tretmanu počiniteljica kaznenih djela i druge sosobitosti vezane uz rehabilitaciju te osposobljavanje za društveno prihvatljiv način života nakon povratka u društvo.
U sklopu emisije, razgovarali smo s kolegicom Ksenijom Vuković, voditeljicom Odjela tretmana, kaznionice u Požegi, Uprava za zatvorski sustav i probaciju. (Uredila i vodila Petra Kuhar).
Epizoda #05 – MORALNI LABORATORIJ – Zatvorenice u TV serijama (Anita Šulentić)
Filmovi i serije na temu zatvora komplicirani su i iz dramaturške i iz redateljske perspektive. Promatrajući dramaturgiju, gotovo uvijek u fokusu su studije karaktera izoliranih u zatvorenom prostoru u ekstremnim uvjetima što podrazumijeva uvjerljive, dosljedne i strukturalno ispisane ličnosti, uz neminovan kvalitetan dijalog. Redateljska perspektiva, osim konkretnih likova i ograničenog broja radnji, automatski znači da prostora za razne filmske trikove nema odnosno da će upravo oni u ovakvom filmskom žanru doprinijeti neuvjerljivosti. Ukoliko zavirimo u prošlost, udžbenike iz kojih smo upijali znanje, ukoliko prelistamo stare knjige ili pogledamo filmove naići ćemo na svijet muškaraca u zatvorima. Bez obzira bili oni umjetnici, političari, moćnici, mafijaši ili ovisnici, o muškarcima se pisalo, pričalo i prema njihovim životima i djelima vrtio se svijet. Od ulaska u 21. stoljeće, izuzetno je popularna ekranizacija ženskih zatvora te kult televizijkih serija u kojima snažni ženski likovi smješteni u zatvor vode glavnu riječ. Bez obzira radi li se o fiktivnim ili stvarnim likovima, upravo su žene poslužile kao inspiracija brojnim kreatorima televizijskih zatvorskih serija.
Iako je danas širokoj javnosti najpoznatija, a ujedno i najpopularnija američka serija ‘Narančasta je nova crna“, u ovoj emisiji donosimo pregled i ostalih kvalitetnih, nagrađivanih, no možda manje PR-ovski popraćenih serija na temu žena u zatvoru. (Pripremila i uredila Anita Šulentić)
Epizoda #06 – REHABILITACIJA, DA! – Sustav probacije u RH 1 i
Epizoda #07 – REHABILITACIJA, DA! – Sustav probacije u RH 2 (Krešimir Lacković)
U dvjema uzastopnim emisijama (Epizoda #6 i Epizoda #7) govorit ćemo o osnivanju probacijskih ureda na području Republike Hrvatske, o postupku probacije te o konkretnim aspketima rada probacijskog sustava, o kojem većina građanstva zna vrlo malo.
Sa svime navedenim upoznao nas je gospodin Goran Brkić, načelnik Sektora probacije u Upravi za zatvorski sustav i probaciju koji djeluje u sklopu Ministarstva pravosuđa i uprave. G. Brkić je od samog početka dio probacijskog tima koji se razvijao paralelno sa zatvorskim sustavom. Probacijski sustav jednostavno možemo opisati kao službu kojom se izvršava kazna u zajednici, gdje se ona odnosi na rad za opće dobro. Početak uvođenja sustava bio je obilježen brojnim poteškoćama i otežavajućim okolnostima…. (Uredio i vodio Krešimir Lacković)
Epizoda #08 – U FOKUSU – Mediji i rehabilitacija 1
Epizoda #09 – U FOKUSU – Mediji i rehabilitacija 2 (Krešimir Lacković)
Epizoda #11 – U FOKUSU – Mediji i rehabilitacija 3 (Krešimir Lacković)
Epizoda #12 – U FOKUSU – Mediji i rehabilitacija 4 (Krešimir Lacković)
U ciklusu emisija pod zajedničkim nazivom Mediji i rehabilitacija, urednik i voditelj, docent Krešimir Lacković snimio je niz razgovora sa medijskim djelatnicima/novinarima (epizode #08 i #09: Vilim Cvok, epizode #11 i #12 – Milan Bugarić, Ana Dasović) te nastavnicima Sveučilišta Sjever (epizoda #10 – docent Darijo Čerepinko, docentica Lidija Dujić), o odnosima medija i zatvorskog sustava, o praćenju i prezentaciji slučajeva i počinitelja iz tzv. rubrike crna kronika. Gosti su se osvrnuli o mogućnostima reintegracije (bivših i sadašnjih) zatvorenika, o pozitivnim iskustvima i podacima iz probacijskog sustava, o nekim negativnim stranama istog. U emisijama je bio riječi o problematici neformalne edukacije novinara u području zatvorskog sustava te o zahtjevima etičnosti struke, posebice kad se izvještava o maloljetnim delinkventima. Emisije su prožete i brojnim primjerima iz inozemne prakse te najzanimljivijim slučajevima iz radnog iskustva medijskih stručnjaka. Također, u nekim emisijama (epizode #11 i #12) naglasak se stavlja na teme i priče lokalnog karaktera (suradnja i praksa kaznenih tijela iz Osijeka i Požege).
Epizoda #10 – U FOKUSU – Vidljivost u javnoj sferi (Krešimir Lacković)
Kako izvještavati i medijski prikazati zatvorenika i bivše zatvorenike. Kako javnost senzibilizirati o njihovim stvarnim životnim problemima? Zbog čega je bitna metrika u današnjim medijima i kako ona funkcionira? Kako se područje javne sfere prebacilo na društvene mreže? Zašto su bivši zatvorenici nepovjerljivi prema medijima?
Odgovore će se pokušat doznati u ovoj emisiji uz pomoć doc. dr. sc. Darija Čerepinka, nastavnika na Sveučilištu Sjever i pročelnika Odjela za odnose s javnostima. Prije karijere na Sveučilištu docent Čerepinko gradio je i karijeru u medijima, a kasnije i u političkom PR-u. Rad u medijima i komunikacijama pružilo mu je kako sam tvrdi, dodatnu perspektivu svih onih fenomena kojima se bavi teorija. (Uredio i vodio Krešimir Lacković).
Epizoda #13 – MORALNI LABORATORIJ – Poboljšanje kvalitete života 1 (Krešimir Lacković)
I u ovoj emisiji je sugovornik novinar Milan Bugarić, no tema je ovaj puta u ležernijem tonu, a dotiče se osobnih iskustava g. Bugarića i njegovih promišljanja u vezi mogućnosti primjene art terapija (konkretno plesa) u poboljšanju kvalitete života zatvorenica i zatvorenika te mogućnostima za njihovu lakšu prilagodbu na vanjski svijet nakon odsluženja kazne zatvora. (Uredio i vodio Krešimir Lacković)
Epizoda #14 – U FOKUSU – Pravosuđe i javnost 1 i
Epizoda #15 – U FOKUSU – Pravosuđe i javnost 2 (Petra Kuhar)
Javnost je pretežno represivno orijentirana i postoji mišljenje da se zatvaranjem mogu riješiti ako ne svi, ona većina problema u vezi s kriminalitetom. No, je li šira javnost uopće upoznata sa životom u zatvoru i nakon odsluženja kazne zatvora? Veliki broj ljudi nije nikada bio u zatvoru, niti je imao priliku obići neki zatvor. Stavovi u javnosti iznose se preko medija tako da je važno spomenuti njihovu odgovornost u tom procesu jer pogrešna medijska slika o zatvorima, njihovim stanovnicima te životu u njima, ali i nakon odsluženja kazne zatvora puna je stereotipa i pogrešnih shvaćanja. Osim medija, neosporno je spomenuti i odgovornost službenika i osoba zaduženih za odnose s javnošću u pravosuđu koji svakodnevno moraju razvijati odnose s medijima na transparentan i povjerljiv način te javnosti omogućiti točne, jasne i relevantne informacije o svome radu. Odnosi s javnošću podrazumijevaju raznolik asortiman poslova vezan za javnosti i komunikacije. U tom kontekstu uvodne radijske emisije obuhvatit će teme vezano za komunikacijske aktivnosti i tehnike/alate odnosa s javnošću koje predstavnici pravosuđa koriste u svrhu izvještavanja o izvršavanju kazne zatvora kao i povećanja vidljivosti ranjive skupine povratnica i povratnika s odsluženja kazne zatvora u društvu.
U kontekstu prethodno navedenog, dvije uzastopne emisije sadrže razgovore s predstavnicima pravosuđa, (epizoda #14) Igorom Pavlicom (sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Varaždinu) i (epizoda #15) Darkom Galićem (županijski državni tužilac i glasnogovornik. (Uredila i vodila Petra Kuhar).
Epizoda #16 – MORALNI LABORATORIJ – Poboljšanje kvalitete života 2 (Katarina Cvitić)
Epizoda #17 – MORALNI LABORATORIJ – Poboljšanje kvalitete života 3 (Katarina Cvitić)
Epizoda #18 – MORALNI LABORATORIJ – Poboljšanje kvalitete života 4 (Katarina Cvitić)
Epizoda #19 – MORALNI LABORATORIJ – Poboljšanje kvalitete života 5 (Katarina Cvitić)
U ciklusu emisija kojima je autorica Katarina Cvitić, objedinjenih u okviru ovog tematskog bloka, predstavit će se rad uspješnih udruga civilnog društva i savjetovališta i primjeri njihove dobre prakse u cilju poboljšanja kvalitete života i statusa ranjivih skupina društva, posebice povratnica i povratnika s odsluženja kazne zatvora, koji se nalaze u fokusu projekta „eRadio za drugu šansu“.
Tako će gđa Danijela Đurak, osnivačica i predsjednica Udruge za kreativni socijalni rad govoriti o brojnim projektima i postignućima udruge u području postpenalnog prihvata i resocijalizacije povratnica i povratnika nakon odsluženja kazne zatvora (epizoda#16).
Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije – HUBIKOT tema je emisije #17, u kojoj su sugovornice gđe Dragana Markanović i Branka Bagarić. Okosnica razgovora tiče se njihovog računalnog kognitivno-bihevioralnog tretmana za kontrolu ljutnje (tzv. anger management) sa zatvorenicima.
U emisiji #18 će se predstaviti Udruga LET, neprofitna udruga koja teži unapređenju kvalitete života ranjivih skupina u hrvatskom društvu osmišljavajući i provodeći javnozdravstvene programe i pružajući socijalne usluge utemeljene na potrebama svojih korisnika. Popis djelatnosti udruge LET uključuje provedbu programa smanjenja štete, razvoj zdravstvenih i socijalnih programa, rad s mladima, pružanje savjetodavne pomoći i skrb o bolesnim i ranjivim skupinama, zaštita ljudskih prava itd. U fokusu emisije je nedavno završen projekt „Novi početak“ koji ima za cilj stvaranje uvjeta za učinkovitu reintegraciju počinitelja delikata, a gošća je gđa Iva Jovović.
Emisija #19 će predstaviti Udrugu za pomoć ovisnicima Vida Rijeka koja je u razdoblju od listopada 2019. do listopada 2020. provela dva projekta pod nazivom Kodeks i Pakt, financirana od strane Ministarstva pravosuđa s aktivnostima namijenjenim zatvorenicama i zatvorenicima s problemom ovisnosti, njihovim obiteljima, tretmanskom osoblju i ostalim dionicima socijalne reintegracije zatvorenica i zatvorenika s problemom ovisnosti. Sugovornice su gđe Greta Grakalić Rački i Ivona Mladineo.
Epizoda #20 – U FOKUSU – Intervju 1 – dr. sc. Urszula Doliwa – Resocijalizacija u Poljskoj (Dorotea Kos)
Epizoda #21 – U FOKUSU – intervju 2 – dr. sc. Urszula Doliwa – Resocijalizacija u Poljskoj
Serijal u dva nastavka (epizode #20 i #21) donosi prijevod intervjua s profesoricom doktoricom habilitacije Urszulom Doliwa. Prof. dr. hab. Doliwa voditeljica je Instituta za novinarstvo i društvenu komunikaciju Sveučilišta Warmia i Mazury, koje se nalazi u Olsztynu, u Poljskoj. Njezin znanstveni interes, među ostalim, fokusiran je na medije u zajednici i neprofitnu medijsku proizvodnju. U kontekstu projekta „eRadio za drugu šansu“, profesorica Doliwa se pojavljuje kao autorica nekoliko znanstvenih radova utemeljenih na istraživanju o zatvorskim radijima koje je provela u istražnom zatvoru u Olsztynu kao i zbog osobnog iskustva dobre prakse u raznim inkluzivnim aktivnostima suradnje studenata i zatvorenika u okviru art projekata Sveučilišta Warmia i Mazuri.
Intervju s profesoricom Doliwa izvorno je realizirala autorica i voditeljica projekta „eRadio za drugu šansu“, docentica Željka Bagarić, prilikom posjeta Olsztynu u cilju uspostavljanja suradnje u okviru projekta „eRadio za drugu šansu“. Obje emisije je prevela i uredila Dorotea Kos.
U prvom dijelu intervjua (epizoda #20) profesorica Doliwa govori o tome kako radio itekako može biti važna platforma za rehabilitaciju zatvorenika. Na temelju samostalnog pripremanja programa – od kojih se najbolje zatvorske radijske emisije imaju priliku slušati i na javnom radiju – zatvorenici imaju priliku učiti i usavršavati svoje vještine i interese, koje tada mogu podijeliti s drugima putem radio-valova. Razgovor sadrži različite priče iz poljskih zatvora, no profesorica Doliwa ističe da se suradnja na mnogim poljima može i poboljšati, pri čemu fokus treba ostati na zatvorskom radiju i izvornoj produkciji sadržaja zatvorenika.
U drugom dijelu intervjua (epizoda #21) razgovor se vodi o aktivnostima zatvorskih radija u Poljskoj. Naime, ne nalaze se svih dvjestotinjak zatvora u Poljskoj na međusobno jednakim razinama rehabilitacijskog angažmana kroz radio, no kvalitetno osoblje igra ključnu ulogu u sprječavanju tih razlika. Za kraj, čuli smo i nekoliko praktičnih savjeta kako pomoći zatvorenicima snimiti što bolju emisiju, pritom naglasivši da je ključ u individualnom pristupu u kojem zatvorenik sam bira temu emisije, bez ikakvih nametanja.
Epizoda #26 – KAKO TO ONI RADE – Intervju – g. Łukasz Staniszewski – Studentski radio UWM FM, Olsztyn, Poljska (David Međurečan)
Epizoda #22 – MORALNI LABORATORIJ – Poboljšanje kvalitete života 6
Epizoda #23 – MORALNI LABORATORIJ – Pobojšanje kvalitete života 7
U nove dvije epizode ovog ciklusa emisija kojima je autorica Katarina Cvitić, u epizodi #22, gđa Danijela Đurak, u nastavku svog gostovanja, detaljnije će nas upoznati s nastankom i izazovima u radu s kojima se susreće Udruga za kreativni socijalni rad u području postpenalnog prihvata i resocijalizacije povratnica i povratnika nakon odsluženja kazne zatvora. U emisiji će se predstaviti i projekt „Re-start“, s ciljem osposobljavanja zatvorenika za zanimanje keramičar, uz organiziranje dodatne grupne podrške sa svrhom osnaživanja zatvorenika u procesu prilagodbe za život na slobodi. U projektu su tijekom 2016-2019. godine sudjelovali zatvorenici Kaznionice u Glini. Tema posljednje emisije o uspješnom i zapaženom radu ove udruge (epizoda #23) obuhvaća specifičnosti terapijskog rada s ovisnicima počiniteljima kaznenih djela uz osvrt na uspješno realizirane projekte.
Epizoda #24 – U FOKUSU – Rehabilitacija i tretman kažnjenika 1 (David Međurečan)
Epizoda #25 – U FOKUSU – Rehabilitacija i tretman kažnjenika 2 (David Međurečan)
O suvremenom konceptu rehabilitacije, kao i o procesu tretmana zatvorenika, niti novinari niti šira javnost uglavnom nisu dovoljno upoznati. To je bio motiv koji nas je potaknuo na ciklus od nekoliko emisija u kojima će o ovim I povezanim pojmovima govoriti stručnjaci koji se bave rehabilitacijom počinitelja kaznenih djela, odnosno, koji se bave probacijskim sustavom te različitim projektima koji su usmjereni na rehabilitaciju I resocijalizaciju počinitelja kaznenih djela, odnosno, bivših zatvorenica i zatvorenika. U epizodama #24 i #25 naša gošća je izv. prof. dr.sc.Anita Jandrić Nišević s Odsjeka za kriminologiju Rehabilitacijsko-edukacijskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.
Što su to kriminogeni čimbenici? Kako prepoznati kriminogene rizike? Žele li počinitelji kaznenih djela promijeniti svoje ponašanje? Postoji li motivacija za promjenom? Može li se motivacija I želja izazvati nekim vanjskim postupcima? Po čemu se počinitelji delikata razlikuju od osoba koje ne čine delikte, u smislu osobnih životnih vrijednosti ili zadovoljenja njihovih potreba? Koji su suvremeni modeli rehabilitacije, i zapravo, funkcionira li rehabilitacija? Ima li tu prijepora među znanstvenicima I praktičarima? Autor obje emisije je David Međurečan.
Epizoda #26 – KAKO TO ONI RADE – Intervju – Studentski radio UWM FM, Olsztyn (David Međurečan)
Prilikom realizacije studijskog posjeta Sveučilištu Warmia i Mazury u Olsztynu u cilju prijenosa znanja i dobre prakse članovima ciljne skupine projekta, dana 03.07.2021. godine, realiziran je razgovor sa zamjenikom glavnog urednika studentskog radija UWM FM 95,9, gospodinom Łukaszom Staniszewskim, kojom prilikom je službeni dio razgovora snimljen za potrebe emitiranja emisija u okviru projekta “eRadio za drugu šansu”. U emisiji će biti riječi o aktivnostima studentskog radija, koji svoj program emitira i uživo i online, a čiji je domet oko 50 km od kampusa i kojeg se rado sluša i automobilima. David Međurečan je autor ove emisije koji je ujedno preveo i prilagodio dio razgovora koji se vodio na engleskom jeziku. Posebnu zahvalnost izražavamo izv. prof. dr. sc. Magdaleni Najbar Agičić za ukazanu pomoć oko prijevoda. govora s poljskog jezika, koji nam je ljubazno omogućila
Epizoda #27 – REHABILITACIJA, DA! – Intervju – g. Željko Pudić (David Međurečan)
Epizoda #28 – REHABILITACIJA, DA! – Program vođenog čitanja 1 (Anita Šulentić)
Epizoda #29 – REHABILITACIJA, DA! – Program vođenog čitanja 2 (Anita Šulentić)
Epizoda #30 – REHABILITACIJA, DA! – Program vođenog čitanja 3 (Anita Šulentić)
Kroz ciklus koji obuhvaća tri epizode (#28-30) slušateljima se predstavlja jedan uspješno provedeni mali rehabilitacijski program koji se zasniva na terapiji čitanjem i kroz koji su interdisciplinarno povezane suvremene spoznaje područja informacijsko-komunikacijskih znanosti i edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Radi se o znanstveno evaluiranom rehabilitacijskom programu – Programu vođenog čitanja sa zatvorenicima, kojeg je u okviru doktorske disertacije kreirala autorica i voditeljica projekta „eRadio za drugu šansu“, docentica Željka Bagarić. Ovaj rehabilitacijski program proveden je tijekom 2012. godine u Kaznionici u Turopolju. Aktivnosti programa su provedene u suradnji sa zatvorskom knjižnicom kaznionice kao i s Gradskom knjižnicom Velika Gorica. Kako bi se slušateljima omogućilo dublje razumijevanje ove kompleksne tematike, u emisijama se autorica programa detaljnije osvrće i na povijesni razvoj kazne oduzimanja slobode (epizoda #28); objašnjava se poveznica funkcije i uloge knjižnica i knjižničnih djelatnika sa rehabilitacijskim, rekreacijskim i edukacijskim zadaćama u kontekstu izvršavanja kazne zatvora (epizoda #29) te se objašnjava realizirani grupni rad sa zatvorenicima na konkretnim primjerima(epizoda #30). Autorica svih triju emisije je Anita Šulentić.
Epizoda #31 – KAKO TO ONI RADE – Rehabilitacija i zatvorski sustav u Poljskoj 1 (Anita Šulentić)
Epizoda #32 – KAKO TO ONI RADE – Rehabilitacija i zatvorski sustav u Poljskoj 2 (Anita Šulentić)
Epizoda #33 – KAKO TO ONI RADE – Rehabilitacija i zatvorski sustav u Poljskoj 3 (Anita Šulentić)
Epizoda #34 – KAKO TO ONI RADE – Rehabilitacija i zatvorski sustav u Poljskoj 4 (Anita Šulentić)
Epizoda #35 – KAKO TO ONI RADE – Rehabilitacija i zatvorski sustav u Poljskoj 5 (Anita Šulentić)
U navedenih pet emisija (#31-35) ovog ciklusa slušatelje se detaljno upoznaje sa strukturom i radom poljskog zatvorskog sustava, obilježjima tretmana i različitim rehabilitacijskim zadaćama te brojnim projektima koji se provode u cilju rehabilitacije zatvorenica i zatvorenika ali i njihove samouaktualizacije te usvajanja novih vrijednosnih stavova u cilju prestanka kriminalnog ponašanja. Sve emisije je uredila i vodi Anita Šulentić.
Ciklus emisija započinje detaljnim informacijama o studijskom posjetu voditeljice projekta UP.02.1.1.10.0036 “eRadio za drugu šansu” Sveučilišta Sjever, Institutu za novinarstvo i društvenu komunikaciju Sveučilišta Warmia i Mazury u Olsztynu, Poljska (Institute of Journalism and Social Communication; University of Warmia and Mazury in Olsztyn); istražnom zatvoru Sledzy te studentskom radiju UWM FM 95,9, smještenom u kampusu Sveučilišta Warmia i Mazury. Domaćin posjeta je bila izv. prof. dr. sc. Urszula Doliwa, direktorica Instituta i predstojnica katedre za novinarstvo. Tijekom dva radna dana posjeta, prikupljen je terenski materijal u svrhu prijenosa znanja i dobre prakse o funkcioniranju studentskih i zatvorskih radija u Poljskoj, koju su pružili izv.prof. dr. sc. Urszula Doliwa i predstavnica istražnog zatvora Sledczy u Olsztynu, gđa Justyna Jachacy-Majewska, ppor. te zamjenik glavnog urednika studentskog radija, g. Łukasz Staniszewski, a podsjećamo kako je tom prilikom snimljen i njegov intervju (koji se može poslušati u okviru prethodno objavljene emisije #26).
Kako zbog sigurnosnih razloga nije bilo moguće snimati razgovore unutar istražnog zatvora, sve dojmove i dobivene informacije, uključjujući i razgovor sa zatvorenikom koji vodi zatvorski radio, prepričava i objašnjava voditeljica projekta u opširnom razgovoru koji je s njom vodila članica projekta Anita Šulentić (epizoda #32). Sadržaj navedenih epizoda detaljnije se dotiče i uloge zatvorskih knjižnica u Poljskoj, kao i brojnih programa koji se zasnivaju na umjetnosti, kulturi i edukaciji (epizoda #31) u kojima uz tretmanske stručnjake, sudjeluje i šira zajednica, kako poljska, tako i međunarodna. Govori se i o art projektima suradnje koje provede studenti Sveučilišta Warmia i Mazuri sa zatvorenicima za vrijeme umjetničkih i kjulturnih manifestacija u gradu (epizoda #34). Zatim tu su i natjecateljski festivali amaterskih filmova zatvorske tematike, poput ovogodišnjeg izdanja festivala „Zatvorski film“ (epizoda #35) ili art projekti u cilju jačanja obiteljskih veza kažnjenika ili smanjenja ovisnosti (epizoda #33).
Epizoda #36 – U FOKUSU – Uloga medija u resocijalizaciji – intervju – gđa Ana Dasović (Krešimir Lacković)
U ovoj emisiji donosimo vrlo zanimljiv razgovor s novinarkom gospođom Anom Dasović, koja temeljem svog bogatog novinarskog iskustva i kritički odgovara na pitanja kako izvještavati i medijski prikazati zatvorenike i bivše zatvorenike. Kako ih uvjeriti da njihov medijski istup može koristiti društvu?
Kako javnost senzibilizirati o njihovim stvarnim životnim problemima i mogu lli mediji pripomoći u resocjalizaciji bivših i sadašnjih zatvorenika. O tim ali i drugim aktualnim pitanjima – poput, kako novinare osposobiti za kvalitetne medijske sadržaje ove problematike, s našom gošćom razgovara Krešimir Lacković.
Epizoda #39 – KAKO TO ONI RADE – Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 1 (Krešimir Lacković)
Epizoda #40 – KAKO TO ONI RADE – Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2 (Krešimir Lacković)
Epizoda #51 – KAKO TO ONI RADE – Muzej Slavonije u Osijeku_1 (Krešimir Lacković)
Epizoda #52 – KAKO TO ONI RADE – Muzej Slavonije u Osijeku_2 (Krešimir Lacković)
Epizoda #53 – KAKO TO ONI RADE – Općina Mala Subotica – načelnik Valentino Škvorc (Petra Kuhar)
Epizoda #57 – KAKO TO ONI RADE – Konjički klub Galop team Koprivnica (David Međurečan)
Epizoda #65 – KAKO TO ONI RADE – Udruga za borbu protiv ovisnosti “NE – OVISNOST”, Osijek_1 (Krešimir Lacković)
Epizoda #66 – KAKO TO ONI RADE – Udruga za borbu protiv ovisnosti “NE – OVISNOST”, Osijek_2 (Krešimir Lacković)
Zahvaljujući ljubaznom dopuštenju i ostvarenoj uspješnoj suradnji sa Upravom za zatvorski i probacijski sustav Ministarstva pravosuđa Republlike Hrvatske nastao je naredni veliki blok emisija u kojima se javnost po prvi puta u hrvatskom radijskom prostoru detaljno upoznaje sa provedbom tzv. alternativnih kazni i probacijskih poslova namijenjenih osuđenicima, a ne zatvorenicima (epizode #37-63). Osuđenici su osobe osuđene za počinjenje prekršajnih ili kaznenih djela, no kaznu ne izdržavaju u zatvoru nego u okviru i uz pomoć probacijskog sustava, gdje ponajviše izvršavaju rad za opće dobro. U brojnim emisijama koje slijede, o izazovima u radu s kojima se susreću probacijski službenici te primjerima dobre i loše prakse doznajemo iz intervjua s voditeljicama probacijskih ureda koje su se ljubazno odazvale našem pozivu na razgovor, odnosno, s predstavnicima nekih od institucija i pravnih tijela koje surađuju s navedenim probacijskim uredima u cilju smanjenja rizika od ponovnog počinjenja kaznenog djela, poput Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (epizode #39 i #40), Muzeja Slavonije u Osijeku (epizode #51 i #52) i Udruge za borbu protiv ovisnosti “NE – OVISNOST” iz Osijeka (epizode #65 i #66); zatim Konjičkog kluba Galop team Koprivnica (epizoda #57) i Općine Mala Subotica (epizoda #53) koje donosimo u okviru ciklusa KAKO TO ONI RADE.
Epizoda #37 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski Ured Osijek 1 (Krešimir Lacković)
Epizoda #38 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Osijek 2 (Krešimir Lacković)
Epizoda #41 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Rijeka 1 (Dorotea Kos)
Epizoda #42 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Rijeka 2 (Dorotea Kos)
Epizoda #43 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Gospić 1 (Dorotea Kos)
Epizoda #44 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Gospić 2 (Dorotea Kos)
Epizoda #45 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Varaždin (Petra Kuhar)
Epizoda #48 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Zagreb 2_1 (Dorotea Kos)
Epizoda #49 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Zagreb 2_2 (Dorotea Kos)
Epizoda #50 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Zagreb 2_3 (Dorotea Kos)
Epizoda #54 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Bjelovar 1 (Dorotea Kos)
Epizoda #55 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Bjelovar 2 (Dorotea Kos)
Epizoda #56 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Bjelovar 3 (Dorotea Kos)
Epizoda #62 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Zagreb 1_1 (Dorotea Kos)
Epizoda #63 – REHABILITACIJA, DA! – Probacijski ured Zagreb 1_1 (Dorotea Kos)
U navedenom bloku emisija ciklusa REHABILITACIJA, DA! su gostovale voditeljice probacijskih ureda u Osijeku (gospođa Marija Kosović Tubić; epizode #37 i #38); u Rijeci (gospođa Tatjana Smolić-Ročak; epizode #41 i #42); u Gospiću (gospođa Iverija Filipović; epizode #43 i #44); u Varaždinu (gospođa Vesna Šumiga; epizda #45); u Bjelovaru (gospođa Danijela Milčić; epizode #54-#56), probacijskog ureda Zagreb 1 (gospođa Matea Sršen; epizode #62 i #63) te probacijskog ureda Zagreb 2 (gospođa Vesna Zelić Ferenčić; epizode #48-#50). Iako je tema s kojom započinju sve ove emisije ista, pozivamo vas da poslušate sve emisije, jer su naše sugovornice su svaka na svoj način ipak istaknule različite momente iz domene probacijskih poslova te podijelile s nama vrlo zanimljive dijelove iz svog bogatog iskustva u obavljanju ovog odgovornog i vrlo zahtjevnog poziva, a koji nije u potpunosti niti bezopasan po dominantno probacijske službenice i službenike.
Epizoda #58 – U FOKUSU – Intervju – dr. sc. Arnar Eggert Thorodssen – Islandski mediji i rehabilitacija 1 (David Međurečan)
Epizoda #59 – U FOKUSU – Intervju – dr. sc. Arnar Eggert Thorodssen – Islandski mediji i rehabilitacija 2 (David Međurečan)
U ciklusu nazvanom U FOKUSU u okviru našeg projekta snimili smo veći broj emisija u kojima smo razgovarali s predstavnicima hrvatskih medija koji su se specijalizirali za praćenje tema vezanih uz zatvorski sustav, o prezentaciji i vidljivosti zatvorenika, bivših zatvorenika, o rehabilitacijskim i tretmanskim programima te općenito o stigmatizaciji, stereotipijama i predrasudama koje postoje u medijima o ovoj ranjivoj skupini našeg društva. U epizodama #58 i #59 imali smo rijetku priliku provjeriti kako se navedena problematika prezentira na Islandu, jednoj od zemalja s najnižom stopom kriminaliteta, kakav je općenito disksurs u javnosti o reintegraciji povratnika iz zatvora. Naš član David Međurečan se u razgovorou s novinarom i sociologom kulture i glazbe, glazbenim kritičarem i ujedno nastavnikom i pročelnikom prediplomdkog studija Mediji na Sveučilištu Island (University of Iceland) u Reykjaviku na Islandu. Prema riječima našeg gosta dr. Eggerta Thordossena, razgovor je ispao više filozofski nego je očekivao – pa vas sve pozivamo da provjerite o čemu je tu riječ.
Epizoda #61 – KAKO TO ONI RADE – Intervju – Þráinn Thorhalsson – glazba u rehabilitaciji zatvorenika_1 (Island) (David Međurečan)
Epizoda #62 – KAKO TO ONI RADE – Intervju – Þráinn Thorhalsson – glazba u rehabilitaciji zatvorenika_2 (Island) (David Međurečan)
Nastavljajući se na gostovanje svog sunarodnjaka i sugrađana, profesora Eggerta Thorodssena, u epizodama #61 i #62 David Međurečan je vodio vrlo zanimljiv razgovor s akademskim glazbenikom, g. Þráinnom Thorhalssonom, koji je svoj diplomski rad utemeljio na glazbenim radionicama koje je proveo u jednom malom islandskom zatvoru, u kontekstu art terapije.
Prema riječima g. Thorhalssona, „u radu sa zatvorenicima, otkrio sam koliko sjajnih stvari glazba može dati tim ljudima. Ti projekti stimuliraju dijelove mozga koje se vjerojatno nije jako dugo stimuliralo. Ti ljudi nisu stvarali puno stvari. A stvaranje je jedno sasvim drugačije iskustvo. Mozak reagira na tu novu informaciju i stvara nešto novo. A to je jako važno. Ljudi koji su izolirani u malim stiješnjenim prostorima cijelo vrijeme gledaju u jedno. Njima se time otvara cijeli novi svijet. Ne ograničava ih se. To se ne odnosi samo na glazbu. Umjetnički oblik glazbe je drugačiji. Ako slikate sliku tu se onda radi o solo projektu. Sami radite na slici. No kod glazbe sudjelujete s drugima i njih uključujete u projekt. Na neki način prezentirate sebe, svoju ranjivost. Jako je zdravo izložiti se na taj način. Ova vrsta radionica pomaže u komunikacijskim vještinama. Potiče suradnju i pozitivnu komunikaciju. Pogotovo zato što se odvija u potpuno drugačijem okruženju od onoga na koji su ljudi naviknuti…..No problem je u tome što se takve stvari jednostavno ne provode, barem ne na Islandu. U svijetu postoje takvi programi, no u vrlo ograničenom obliku.“ Pozivamo vaas da poslušate i ostatak ovog vrlo zanimljivog intervjua.
Željeli bismo istaknuti kako smo ljubaznošću g. Thorhalssona, u svrhu podloge u epizodama #63 i #64 dobili na besplatno korištenje njegovu originalnu skladbu pod nazivom Forever lost na čemu se i ovim putom zahvaljujemo. Zainteresirane slušatelje također upućujemo na daljnje upoznavanje soundcloud-a našeg gosta na poveznici https://soundcloud.com/porupiltur .
Epizoda #64 – MORALNI LABORATORIJ – Art terapija u rehabilitaciji zatvorenika (Anita Šulentić)
I u nekim prethodnim epizodama (#39 i #40) kolega Lacković je razmatrao temu o mogućnostima u kojima razni oblici muzeja i muzejske postavke mogu odigrati ulogu kod rehabilitacije i resocijalizacije bivših zatvorenika. Muzeji naime, mogu pružiti iskustva učenja i pomoći bivšim zatvorenicima pa tako neki muzejski programi primjerice pružaju umjetničku terapiju.
Iako je neupitno je da zatvorenici i bivši zatvorenici imaju složen skup potreba, niz je primjera kulturnih institucija u inozemstvu koje već provode razne aktivnosti kojima se pomaže zatvorenicima i bivšim zatvorenicima u promjeni životnih navika, aktivnim sudjelovanjem u umjetnosti. U ovoj podcast epizoda (#64), na temelju bloga Social impact Charlotte Coates, britanske spisateljice iz grada Brightona koja godinama intenzivno radi u raznim umjetničkim i muzejskim institucijama, Anita Šulentić iznosi neke primjere koji se vrlo vjerojatno mogu implementirati i u naš sustav, poput aktivnosti Koestler Arts Center-a ili Muzeja u pokretu, partnerskog programa kojim upravljaju okružne muzejske službe općinskog vijeća Staffordshirea; zatim Memorijalni muzej i umjetnička galerija Royal Albert u Velikoj Britaniji i drugo.
Epizoda #67 – MORALNI LABORATORIJ – Dušobrižnička skrb za zatvorenike – Vlč. Vlado Borak (Anita Šulentić)
U brojnim ranijim emisijama Radija Pressedan predstavili smo složen, zahtjevan i predani rad rehabilitacijsko-edukacijskih, tretmanskih i probacijskih stručnjaka i znanstvenika, kao i neke od brojnih projekata koji čine primjere dobre prakse u rehabiitaciji i reintegraciji povratnica i povratnika s izdržavanja kazne zatvora. Također, razgovarali smo s predstavnicima institucija i pravnih osoba koje uspješno surađuju s probacijskim uredima na području RH. Nakon lijepog broja ovih svjetovnih dionika koji sudjeluju u procesu rehabilitacije i resocijalizacije kažnjenika i osuđenika, u ovoj emisiji govorimo o dušobrižničku skrb koja je u Republici Hrvatskoj omogućena zatvorenicima i maloljetnicima – najčešće vjernicima, ali i svim ostalim osobama lišenih slobode koji za to iskažu potrebu tijekom svog izdržavanja kazne zatvora, odnosno, tijekom boravka u istražnom zatvoru. Naime, zatvorenici i maloljetnici imaju Ustavom zajamčeno pravo na vjeroispovijedanje, koristeći pri tome vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu, a također imaju pravo kontaktirati s vjerskim službenikom svoje vjerske zajednice. Nadalje, vjeroispovijedanje i dušobrižništvo za najzastupljenije vjerske zajednice uređeno je ugovorima o dušobrižništvu koje pojedina vjerska zajednica potpisuje s Vladom RH na temelju međunarodnih ugovora i Zakona o izvršavanju kazne zatvora. U slučajevima ostalih vjerskih zajednica (upisanih u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj koju vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave) zainteresiranom zatvoreniku ili maloljetniku omogućuje se kontakt s predstavnikom kojeg imenuje vjerska zajednica, duhovnikom, odnosno, dušobrižnikom.
Upotreba Biblije za spas griješnika u zatvorima ima dugu tradiciju, a zasniva se na srednjovjekovnom mističnom konceptu popravljanja posrnulih osoba Svetog Tome Akvinskog. Za razliku od svjetovnih jama u koje su bacani siromašni dužnici i počinitelji svih mogućih prijestupa, crkveni zatvori srednjeg vijeka bili su mjesta kajanja i popravljanja kroz osamljenu tišinu, molitvu i žrtvu. Taj su koncept u drugoj polovici 17. stoljeća primijenili i kvekeri „Družbe Isusove“ Georga Foxa, dobavljanjem knjiga vjerskog karaktera, stvarajući temelje knjižničnih usluga za ztvorenike ali i tzv. pensilvanijskog ili ćelijskog sustava, u kojem se umjesto dotadašnjeg grupnog zatvaranja, zatvorenike smještalo u pojedinačne ćelije, u kojem oni kroz posjete i pouke svećenika i drugih dušobrižnika u čitanju Biblije pronalaze put spasenja uz Božju pomoć. Pensilvanijski sustav je ozakonjen 1818. godine i poslužio je kao model organiziranja suvremenih zatvorskih sustava. Religijska rehabilitacijska uloga zatvora bila je dominantna tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća, kada u zatvorima ustupa mjesto znanstveno utemeljenoj rehabilitaciji.
U Republici Hrvatskoj se dušobrižnička skrb i dolazak svećenika u zatvore ponovno omogućula od 1990. godine. Nas je u ovoj emisiji ljubazno ugostio velečasni Vlado Borak, župnik Župe pohoda Blažene Djevice Marije u Višnjici, u Hrvatskom zagorju, koji je odnedavno, krajem listopada 2021. godine, dekretom varaždinskog biskupa monsinjora Bože Radoša postavljen za novog dušobrižnika.
Epizoda #68 – U FOKUSU – Istraživanje stavova hrvatskih poslodavaca o zapošljavanju povratnika iz zatvora – Barbara Vargić_1 (Anita Šulentić)
Epizoda #69 – U FOKUSU– Poslodavci o zapošljavanju povratnika iz zatvora – Barbara Vargić_2 (Anita Šulentić)
Epizoda #70 – U FOKUSU– Poslodavci o zapošljavanju povratnika iz zatvora – Barbara Vargić_3 (Anita Šulentić)
Naš projekt želi povećati vidljivost ranjive skupine u medijima kao i razinu svijesti javnosti o problematici koja u određenoj mjeri prati povratnice I povratnike s izdržavanja kazne zatvora prilikom njihove ponovne integracije u zajednicu. Pri tome, namjera nam je staviti naglasak na njihovu situaciju na tržištu rada, u smislu jednakih mogućnosti za zapošljavanje. Kako je to ujedno jedna od tema istraživanja koje je Vargić provela za potrebe izrade svog diplomskog rada na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sa zadovoljstvom smo ugostili mladu znanstvenicu, diplomiranu socijalnu pedagoginju Barbaru Vargić. Diplomski rad pod nazivom “Stavovi i percepcija poslodavaca o zapošljavanju bivših zatvorenika” izrađen je pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Anite Jandrifć Nišević. U nastavku ciklusa emisija U FOKUSU (#68-#70) podrobnije ćemo predstaviti sve navedene teme.
Epizoda #71 – U FOKUSU – Mišljenja studenata o počiniteljima delikata i medijima_1 (Anita Šulentić)
Epizoda #72 – U FOKUSU – Mišljenja studenata o počiniteljima delikata i medijima_2 (Anita Šulentić)
Pitali smo studente prve i druge godine medijskog usmjerenja našeg Sveučilišta, što misle o počiniteljima kaznenih djela, suočavaju li se oni s kakvim predrasudama, i stvara li im to probleme u postupku reintegracije u zajednicu. Također, kako oni gledaju na hrvatski pravosudni sustav, te misle li da je problematika vezana uz povratnice i povratnike s izdržavanja kazne zatvora zanimljiva široj javnosti. No najviše će prostora u naredne dvije emisije biti posvećeno promišljanjima i sugestijama naših budućih medijskih stručnjaka, na koji način bi oni zanimljivo i kvalitetno prezentirali teme rehabilitacije i resocijalizacije. Sukladno dogovoru sa sudionicima ove male diskusijske grupe, njihove izjave se objavljuju anonimno. U ovim se epizodama pokazalo sa koliko kreativnosti i angažmana naši studenti kroz diskusiju pokušavaju prepoznati medijski format koji bi dovoljno zainteresirao publiku za redovitije praćenje medijskog sadržaja koji pokriva teme iz područja rehabilitacije i reintegracije počinitelja kaznenih djela i povratnika iz kaznenih ustanova. Kako Vam je poznato, u našem smo se projektu odlučili za podcast internetskog radija, što je definirano još u procesu dizajniranja projekta tijekom 2019. godine. Sadržaj radijskih emisija izrađen je u formi feljtona, na živ i popularan način, s terenskim i studijskim materijalima podijeljenim u nekoliko ciklusa. Vjerujemo kako smo izravan doprinos poboljšanju medijskog izvještavanja o ovoj ranjivoj skupini postigli medijskim prezentiranjem povratnika iz kaznenih ustanova kao i osoba na radu za opće dobro u pozitivnom smislu i afirmiranjem sustava vrijednosti poštovanja ljudskih prava i dostojanstva svakog člana društva kao i velikeg broja različitih stručnjaka koji sudjeluju u procesu rehabilitacije. Zadani broj podcasta smo snimili i objavili, a k tome ih još malo i „prebacili“. Koliko smo u svemu tome uspjeli, ostavljamo Vama na prosudbu, a posebno nam je drago naš projekt na studentskom radiju Radio Pressedan zaokružiti upravo emisijama sa studentskim razmišljanjima.
| Br | Autori emisija (članovi ciljane skupine) | Podcast (# epizode) | Ukupno |
| 1 | Krešimir Lacković | 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13; 36, 37, 38, 39, 40; 51; 52; 65, 66. | 17 |
| 2 | Petra Kuhar | 3, 4; 14; 15; 45; 53. | 6 |
| 3 | Anita Šulentić | 2, 5; 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35; 64; 67, 68, 69, 70, 71, 72. | 17 |
| 4 | Katarina Cvitić | 16; 17; 18; 19; 22; 23. | 6 |
| 5 | Dorotea Kos | 20; 21; 41, 42, 43, 44; 48, 49, 50; 54, 55, 56; 62, 63. | 14 |
| 6 | David Međurečan | 1, 24, 25, 26, 27; 57, 58, 59, 60, 61. | 10 |